Didienks P Boniface (@didienks_p) 's Twitter Profile
Didienks P Boniface

@didienks_p

ID: 1560684422566973441

calendar_today19-08-2022 17:46:22

130 Tweet

4 Takipçi

84 Takip Edilen

LUNIE JOSEPH 🇭🇹 (@josephlunieoff) 's Twitter Profile Photo

Nan yon mesaj pou nasyon an jounen 17 Jiyè a, premye minis Garry Conille, mande jounalis yo, sitou nan medya sosyal yo, evite fè repòtaj kap bay bandi yo enfòmasyon sou pozisyon fòs lòd yo ak kijan operasyon yo ap dewoule ( kit repòtaj la andirèk, kit li pa andirèk). #Lunie

Nan yon mesaj pou nasyon an jounen 17 Jiyè a, premye minis <a href="/ConilleGarry/">Garry Conille</a>, mande jounalis yo, sitou nan medya sosyal yo, evite fè repòtaj kap bay bandi yo enfòmasyon sou pozisyon fòs lòd yo ak kijan operasyon yo ap dewoule ( kit repòtaj la andirèk, kit li pa andirèk). #Lunie
Peyizan (@agrikol255) 's Twitter Profile Photo

𝗧𝗶 𝗺𝗼𝘀𝗼 𝗟𝗶𝘀𝘁𝘄𝗮 20 jiyè 1953, Léon Dumarsais Estimé, petèt, prezidan ayisyen ki te genyen plis volonte pou refè eskanp figi peyi l epi ede pèp la pran yon souf, mouri nan New York. Jeneral-Prezidan Paul-Eugène Magloire fè rantre ak kadav li Ayiti epi ofri li yon

𝗧𝗶 𝗺𝗼𝘀𝗼 𝗟𝗶𝘀𝘁𝘄𝗮

20 jiyè 1953, Léon Dumarsais Estimé, petèt, prezidan ayisyen ki te genyen plis volonte pou refè eskanp figi peyi l epi ede pèp la pran yon souf, mouri nan New York. Jeneral-Prezidan Paul-Eugène Magloire fè rantre ak kadav li Ayiti epi ofri li yon
Peyizan (@agrikol255) 's Twitter Profile Photo

𝗧𝗶 𝗺𝗼𝘀𝗼 𝗟𝗶𝘀𝘁𝘄𝗮 Jean Simon Vilbrun Guillaume Sam, se pitit ansyen prezidan Tirésias Simon Sam, neve prezidan François-Antoine Simon, kidonk pitit pitit Toussaint Louverture. Militè, minis lagè, li pral ede Cincinnatus Leconte pran pouvwa a nan lane 1911 sou pwòp

𝗧𝗶 𝗺𝗼𝘀𝗼 𝗟𝗶𝘀𝘁𝘄𝗮

Jean Simon Vilbrun Guillaume Sam, se pitit ansyen prezidan Tirésias Simon Sam, neve prezidan François-Antoine Simon, kidonk pitit pitit Toussaint Louverture.

Militè, minis lagè, li pral ede Cincinnatus Leconte pran pouvwa a nan lane 1911 sou pwòp
Peyizan (@agrikol255) 's Twitter Profile Photo

𝗧𝗶 𝗺𝗼𝘀𝗼 𝗟𝗶𝘀𝘁𝘄𝗮 28 jiyè 1915, sou lòd prezidan Woodrow, 330 sòlda ameriken ki t ap paweze arebò Ayiti, debake Port-au-Prince. Sòlda Joseph Pierre Sully, ki te fè yo fas, mouri anba bal. Yo di, yo vini pou pwoteje enterè ameriken nan peyi a. Ak endepandans li,

𝗧𝗶 𝗺𝗼𝘀𝗼 𝗟𝗶𝘀𝘁𝘄𝗮

28 jiyè 1915, sou lòd prezidan Woodrow, 330 sòlda ameriken ki t ap paweze arebò Ayiti, debake  Port-au-Prince. Sòlda Joseph Pierre Sully, ki te fè yo fas,  mouri anba bal. Yo di, yo vini pou pwoteje enterè ameriken nan peyi a. 

Ak endepandans li,
Peyizan (@agrikol255) 's Twitter Profile Photo

𝗧𝗶 𝗺𝗼𝘀𝗼 𝗟𝗶𝘀𝘁𝘄𝗮 29 jiyè 1958, yon gwoup opozan pran zam nan lide pou yo pouse do prezidan François Duvalier deyò palè nasyonal. Papa Doc ki te parèt yon popilis te genyen anfas li yon bon pati nan kominote milat la. Sektè sa a ki te fòme « lelit » la te konn

𝗧𝗶 𝗺𝗼𝘀𝗼 𝗟𝗶𝘀𝘁𝘄𝗮

29 jiyè 1958, yon gwoup opozan pran zam nan lide pou yo pouse do prezidan François Duvalier deyò palè nasyonal.

Papa Doc ki te parèt yon popilis te genyen anfas li yon bon pati nan kominote milat la.  Sektè sa a ki te fòme « lelit » la te konn
Peyizan (@agrikol255) 's Twitter Profile Photo

Ti moso Listwa 6 dawou 1867, Faustin Soulouque mouri nan vil Petit-Goâve, kote lonbrit li te antere. Li te genyen 84 lane sou tèt li. Ansyen prezidan epi anperè, Soulouque, pandan li te nan tèt peyi a, te fè fas a plizyè difikilte. Tankou pi fò dirijan ayisyen, li te vle

Ti moso Listwa 

6 dawou 1867, Faustin Soulouque mouri nan vil Petit-Goâve, kote lonbrit li te antere. Li te genyen 84 lane sou tèt li. 

Ansyen prezidan epi anperè, Soulouque, pandan li te nan tèt peyi a, te fè fas a plizyè difikilte. 

Tankou pi fò dirijan ayisyen, li te vle
Peyizan (@agrikol255) 's Twitter Profile Photo

Ti moso Listwa Charles Nicolas Céligny Ardouin fèt nan Petit-Trou de Nippes 6 jiyè 1801. Li se ti frè gwo ekriven Beaubrun Ardouin ak Coriolan Ardouin. Daprè Île en île, li se pitit Alexis Antoine Ardouin ak Lolotte Gales Félix. Kèk lòt sous di ke manman l se te Suzanne Léger.

Ti moso Listwa 

Charles Nicolas Céligny Ardouin fèt nan Petit-Trou de Nippes 6 jiyè 1801. Li se ti frè gwo ekriven Beaubrun Ardouin ak Coriolan Ardouin. Daprè Île en île, li se pitit Alexis Antoine Ardouin ak Lolotte Gales Félix. Kèk lòt sous di ke manman l se te Suzanne Léger.
Peyizan (@agrikol255) 's Twitter Profile Photo

Ti moso Listwa « La force de l'explosion était si grande, qu'un certain nombre de petits canons, des fragments de fer et d'obus ont été lancés sur de longues distances dans toutes les directions, et de nombreux agents du palais ont été tués. Chaque maison de la ville a été

Ti moso Listwa 

« La force de l'explosion était si grande, qu'un certain nombre de petits canons, des fragments de fer et d'obus ont été lancés sur de longues distances dans toutes les directions, et de nombreux agents du palais ont été tués. Chaque maison de la ville a été
Peyizan (@agrikol255) 's Twitter Profile Photo

Ti moso Listwa Nan lane 1887, peyi dAyiti ap travèse yon moman boulvès. A goch, a dwat, nan Nò kou nan Sid se manifestasyon pou chavire pouvwa prezidan Louis Étienne Félicité Lysius Salomon Jeune nan. Tankou pi fò politisyen, li mete grif li deyò pou l kapab rete chita sou

Ti moso Listwa 

Nan lane 1887, peyi dAyiti ap travèse yon moman boulvès. A goch, a dwat, nan Nò kou nan Sid se manifestasyon pou chavire pouvwa prezidan Louis Étienne Félicité Lysius Salomon Jeune nan. 

Tankou pi fò politisyen, li mete grif li deyò pou l kapab rete chita sou
Peyizan (@agrikol255) 's Twitter Profile Photo

Yon ti kout pye nan Fò Drouet Anwo Délices, 1200 mèt pi wo nivo lanmè a, ki se senkyèm seksyon kominal Arcahaie, se la a Fò Drouet chita nan mitan « chaîne des Matheux ». Kote fò a chita a, l ap domine yon pati nan Artibonite la e gòlf la Gonave la. Se 31 dawou 1791 ke fò sa a

Yon ti kout pye nan Fò Drouet

Anwo Délices, 1200 mèt pi wo nivo lanmè a, ki se senkyèm seksyon kominal Arcahaie, se la a Fò Drouet chita nan mitan « chaîne des Matheux ». Kote fò a chita a, l ap domine yon pati nan Artibonite la e gòlf la Gonave la. 

Se 31 dawou 1791 ke fò sa a
Peyizan (@agrikol255) 's Twitter Profile Photo

Ti moso Listwa Pandan Jean-Pierre Boyer t ap dirije peyi a, 19 dawou 1831, se te dènye jou yon lapli san rete ki te kòmanse tonbe sou peyi dAyiti depi 7 jou. Vil o Cayes, ki se poumon depatman Sid la, ki plat tankou yon kasav ta pral resevwa yon kantite dlo moun pot ko janm

Ti moso Listwa 

Pandan Jean-Pierre Boyer t ap dirije peyi a, 19 dawou 1831, se te dènye  jou yon lapli san rete ki te kòmanse tonbe sou peyi dAyiti depi 7 jou. 

Vil o Cayes, ki se poumon depatman Sid la, ki plat tankou yon kasav ta pral resevwa yon kantite dlo moun pot ko janm
Peyizan (@agrikol255) 's Twitter Profile Photo

Yon ti kout pye nan Plaj Dauphiné Nou te ka rele l paradi, men kòm nou poko monte nan syèl, se sou la tè pye n rete, nou kenbe non tout moun ba li yo : Pointe sable, Plaj piblik, men ta sanble ke pou bèlte li ak bann pye kokoye ki sou li epi bèl sab blanch ki sou li, yo rele li

Yon ti kout pye nan Plaj Dauphiné

Nou te ka rele l paradi, men kòm nou poko monte nan syèl, se sou la tè pye n rete, nou kenbe non tout moun ba li yo : Pointe sable, Plaj piblik, men ta sanble ke pou bèlte li ak bann pye kokoye ki sou li epi bèl sab blanch ki sou li, yo rele li
Peyizan (@agrikol255) 's Twitter Profile Photo

Ti moso Listwa 20 dawou 1797, Toussaint Louverture fòse Léger-Félicité Sonthonax monte sou yon bato nan Cap-Frqnçais, fè l kite koloni an, tounen al viv an France. Pou w konprann sa ki pase a, fòk ou fè yon ti founi je gade kisa ki mennen la. Sonthonax debake sou zile a avèk

Ti moso Listwa 

20 dawou 1797, Toussaint Louverture fòse Léger-Félicité Sonthonax monte sou yon bato nan Cap-Frqnçais, fè l kite koloni an, tounen al viv an France. Pou w konprann sa ki pase a, fòk ou fè yon ti founi je gade kisa ki mennen la. 

Sonthonax debake sou zile a avèk
Peyizan (@agrikol255) 's Twitter Profile Photo

Ti moso Listwa 15 oktòb 1902, Anténor Firmin anbake sou yon bato fransè ki te rele Adirondack, li al viv an ekzil sou zile Saint-Thomas. Li eseye tounen Ayiti plizyè fwa men sa pa mache. Joseph Auguste Anténor Firmin, fèt nan vil Cap-Haitien nan dat 18 oktòb 1850. Jèn ti

Ti moso Listwa 

15 oktòb 1902, Anténor Firmin anbake sou yon bato fransè ki te rele Adirondack, li al viv an ekzil sou zile Saint-Thomas. Li eseye tounen Ayiti plizyè fwa men sa pa mache. 

Joseph Auguste Anténor Firmin, fèt nan vil Cap-Haitien nan dat 18 oktòb 1850. Jèn ti
Peyizan (@agrikol255) 's Twitter Profile Photo

Ti moso listwa 11 novanm 1913, Daniel Fignolé pran nesans nan Corail, nan Depatman Grande-Anse. Daniel Fignolé se te yon pwofesè matematik ekstraòdinè nan Lycée Alexandre Pétion. Li te marye ak Carmen Jean-François.  Nan lane 1946, nan tèt kole ak François Duvalier, li te

Ti moso listwa 

11 novanm 1913, Daniel Fignolé pran nesans nan Corail, nan Depatman Grande-Anse. 

Daniel Fignolé se te yon pwofesè matematik ekstraòdinè nan Lycée Alexandre Pétion. Li te marye ak Carmen Jean-François.  Nan lane 1946, nan tèt kole ak François Duvalier, li te
Pwoteksyon sivil (@pwoteksyonsivil) 's Twitter Profile Photo

⚠️ 𝐌𝐞𝐬𝐚𝐣 𝐞𝐧𝐩𝐨̀𝐭𝐚𝐧! Si w te fè meteyo maten an, ou deja konnen genyen yon move tan ki kapab lakòz #inondasyon, #glismannteren ak #deboulonnaytè sou depatman Sid, Grandans ak Nip. Toujou sonje #fènouvèl epi pran prekosyon pou sizoka! #reteveyatif #AnnpareN

⚠️ 𝐌𝐞𝐬𝐚𝐣 𝐞𝐧𝐩𝐨̀𝐭𝐚𝐧!

Si w te fè meteyo maten an, ou deja konnen genyen yon move tan ki kapab lakòz #inondasyon, #glismannteren ak #deboulonnaytè sou depatman Sid, Grandans ak Nip.

Toujou sonje #fènouvèl epi pran prekosyon pou sizoka!

#reteveyatif 
#AnnpareN
Amerique.info7 (@ameriqueinfo7) 's Twitter Profile Photo

Juliara Azor se non ti pitit sa a ki pèdi wout kay li pandan l te vin achte sou wout Lali, nan Pòtoprens, jodi 17 janvye 2025 lan. Nan eksplikasyon li li di l t ap viv Jakmèl, men li rantre Pòtoprens vin lekòl, sa lakòz li pa twò konnen ri yo. Li mande pou "Joël" ki se tonton l,

Juliara Azor se non ti pitit sa a ki pèdi wout kay li pandan l te vin achte sou wout Lali, nan Pòtoprens, jodi 17 janvye 2025 lan. Nan eksplikasyon li li di l t ap viv Jakmèl, men li rantre Pòtoprens vin lekòl, sa lakòz li pa twò konnen ri yo. Li mande pou "Joël" ki se tonton l,
Caleb Jephte Pierre (@caleb_jephte) 's Twitter Profile Photo

Le football haïtien pleure la mort de Charleston Atisson, décédé ce samedi 25 janvier 2025 à Mirebalais ! Ancien joueur de l'AS Mirebalais, il a également évolué au FICA avant de jouer pour des clubs de la Guadeloupe et de la Jamaïque. Cet attaquant a également porté les

Le football haïtien pleure la mort de Charleston Atisson, décédé ce samedi 25 janvier 2025 à Mirebalais ! 

Ancien joueur de l'AS Mirebalais, il a également évolué au FICA avant de jouer pour des clubs de la Guadeloupe et de la Jamaïque. 
Cet attaquant a également porté les